Švedska studija objavljena 2025. godine povezala je primjenu antidepresiva s bržim slabljenjem kognitivnih funkcija kod osoba s već dijagnosticiranom demencijom. Ipak, povezanost ne dokazuje da su lijekovi uzrok pogoršanja.
Depresija kod osobe s demencijom dodatno otežava svakodnevni život i odluke o liječenju. Zbog toga je važno razumjeti šta rezultati ove studije govore, ali i gdje su njihova ograničenja.
Šta je pokazala studija?
Istraživači su analizirali podatke 18.740 pacijenata iz švedskog registra SveDem, praćenih prosječno 4,3 godine. Najmanje jedan recept za antidepresiv dobio je 4.271 pacijent. Kognitivne funkcije procjenjivane su pomoću MMSE testa, koji ispituje, između ostalog, pamćenje, orijentaciju i pažnju.
Primjena antidepresiva bila je povezana s prosječno 0,30 bodova većim godišnjim padom MMSE rezultata u odnosu na neuzimanje tih lijekova. Povezanost je zabilježena za sertralin, citalopram, escitalopram i mirtazapin, a bila je izraženija kod pacijenata s teškom demencijom. Više doze SSRI antidepresiva bile su povezane i s većim rizikom od prijeloma i smrtnosti. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
Znači li to da antidepresivi ubrzavaju demenciju?
Studija to ne može dokazati. Riječ je o opservacijskom istraživanju: istraživači su pratili postojeću terapiju, a pacijenti nisu nasumično raspoređeni u grupe.
Depresija i drugi simptomi zbog kojih se antidepresiv propisuje mogu biti povezani s težim tokom bolesti. Zato ostaje otvoreno koliko zabilježeno pogoršanje odražava djelovanje lijeka, a koliko stanje pacijenta koje je dovelo do njegovog propisivanja. Autori posebno ističu potrebu za redovnom procjenom koristi i rizika terapije. (link.springer.com)
Šta ovo znači za farmaceutsku praksu?
Ovi nalazi mogu biti povod za pažljiviji pregled terapije. U okviru farmaceutskog savjetovanja korisno je razjasniti:
- Indikaciju: zbog kojih je simptoma antidepresiv uveden?
- Korist: postoji li zabilježeno poboljšanje nakon početka terapije?
- Vremenski tok: kada su se pojavile nove tegobe u odnosu na uvođenje lijeka ili promjenu doze?
- Cjelokupnu terapiju: postoje li interakcije ili drugi lijekovi koji mogu doprinijeti tegobama?
Ovo su praktična pitanja za pregled terapije, a ne dokaz da je antidepresiv uzrok pojedinačnih simptoma. Zapažanja pacijenta i njegovatelja mogu pomoći ljekaru u odluci o nastavku ili prilagođavanju liječenja.
Poruka za praksu: kod osobe s demencijom odluka o antidepresivu zahtijeva individualnu procjenu i praćenje. Nalazi ove studije sami po sebi nisu razlog za samostalno prekidanje terapije.
Izvor: Mo M. i saradnici. Antidepressant use and cognitive decline in patients with dementia: a national cohort study. BMC Medicine, 2025;23:82. Objavljeno 25. februara 2025.