Pacijent sve teže ustaje sa stolice. Penjanje uz stepenice postalo mu je naporno, a noge opisuje kao „teške“ i slabe. Takve tegobe često pripisujemo godinama, manjku kretanja ili osnovnoj bolesti. Ipak, u razgovoru s pacijentom vrijedi postaviti još jedno pitanje: može li terapija doprinositi ovim simptomima?
Pojedini lijekovi mogu izazvati bolove, grčeve ili slabost mišića, a neki i gubitak mišićne mase. Mehanizmi se razlikuju: od povećane razgradnje mišićnih proteina, preko poremećaja elektrolita, do direktnog oštećenja mišićnih vlakana. Zato isti simptom kod dva pacijenta ne mora imati isti uzrok.
Kortikosteroidi: kada slabost postane izraženija od bola
Dugotrajna sistemska primjena glukokortikoida, poput prednizolona ili deksametazona, može dovesti do steroidne miopatije. Glukokortikoidi podstiču razgradnju proteina i smanjuju njihovu sintezu u mišićima, što s vremenom može oslabiti muskulaturu.
Posebno su pogođeni mišići oko kukova i natkoljenica. Pacijent primjećuje da teže ustaje, penje se uz stepenice ili obavlja aktivnosti za koje mu ranije nije trebala pomoć.
Rizik raste s većom dozom i dužim trajanjem terapije. U informacijama o prednizolonu proksimalna miopatija navedena je među mogućim neželjenim djelovanjima. (medicines.org.uk)
Kod postepeno nastale steroidne miopatije bol može biti blag ili izostati, a kreatin-kinaza (CK) često ostaje uredna. Uredan CK zato ne isključuje svaki oblik mišićnog problema.
Ako se posumnja na ovu nuspojavu, ljekar procjenjuje mogućnost prilagođavanja terapije. Kortikosteroidi se nakon duže primjene ne prekidaju naglo na svoju ruku. Prilagođeno vježbanje i očuvanje fizičke aktivnosti mogu biti dio plana oporavka.
Statini: simptome treba provjeriti, a uzrok pažljivo procijeniti
Statini imaju važnu ulogu u smanjenju kardiovaskularnog rizika. Kod dijela pacijenata mogu izazvati mišićne tegobe, ali bol koji se pojavi tokom terapije nije automatski posljedica statina.
Velika metaanaliza randomiziranih, dvostruko slijepih studija pokazala je da više od 90% prijavljenih mišićnih simptoma kod učesnika koji su primali statine nije bilo uzrokovano samim statinom. To ne znači da tegobe treba zanemariti, nego da je potrebna procjena drugih mogućih uzroka. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)
Važno je utvrditi kada su simptomi počeli, je li doza promijenjena i je li uveden drugi lijek. Neke interakcije povećavaju koncentraciju statina i rizik od mišićnog oštećenja. Primjer je kombinacija simvastatina s klaritromicinom, koja je kontraindicirana. (sps.nhs.uk)
Pacijentove tegobe treba saslušati bez zastrašivanja i bez unaprijed donesenog zaključka. Negativna očekivanja mogu pojačati doživljaj simptoma, ali se kod pojedinca uzrok ne može utvrditi samo na osnovu te pretpostavke.
Diuretici i elektroliti: indirektan put do mišićne slabosti
Mišićima je za normalan rad potrebna odgovarajuća ravnoteža elektrolita. Diuretici poput torasemida i hidrohlorotiazida mogu povećati gubitak kalija.
Posljedica može biti slabost ili pojava grčeva. Izražena hipokalijemija može ugroziti i srčani ritam. Informacije o torasemidu zato naglašavaju praćenje kalija, drugih elektrolita i bubrežne funkcije. (medicines.org.uk)
Procjenu dodatno mijenjaju proljev, povraćanje ili pretjerana upotreba laksativa. I dugotrajna, obilna konzumacija sladića može doprinijeti gubitku kalija. Nizak fosfat također može biti uzrok mišićne slabosti.
Zato odgovor na grčeve nije uvijek jednostavno preporučiti magnezij. Prvo treba razmotriti terapiju i mogući poremećaj koji stoji iza simptoma.
Rabdomioliza: rijetka komplikacija koja zahtijeva hitnu reakciju
Rabdomioliza predstavlja ozbiljno oštećenje i razgradnju mišićnih vlakana. Iz oštećenih ćelija oslobađa se mioglobin, koji može oštetiti bubrege.
Izražena mišićna bol ili slabost, posebno uz tamnu mokraću ili smanjeno mokrenje, zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Tamna mokraća ne mora biti prisutna u svakom slučaju. Rabdomioliza povezana sa statinima je rijetka, ali može biti opasna. (sps.nhs.uk)
Uloga farmaceuta: povezati simptom, terapiju i vrijeme nastanka
U apoteci pacijent često prvo spomene da ga bole noge, da nema snage ili da ima nove grčeve. Takav razgovor može biti početak prepoznavanja problema povezanog s lijekovima.
Korisno je pitati:
- Kada su tegobe počele i jesu li se pojavile nakon uvođenja lijeka ili promjene doze?
- Radi li se prvenstveno o bolu, grčevima ili stvarnom gubitku snage?
- Otežavaju li ustajanje, hodanje ili penjanje uz stepenice?
- Koje lijekove, suplemente i biljne proizvode pacijent uzima?
- Postoje li tamna mokraća, smanjeno mokrenje ili naglo pogoršanje?
Prema simptomima i terapiji, ljekar može procijeniti potrebu za određivanjem CK-a, elektrolita, bubrežne funkcije i drugih nalaza.
Mišićne tegobe nisu specifične za nuspojave lijekova. Ipak, pregled terapije treba biti dio njihove procjene. Farmaceut svojim pitanjima i prepoznavanjem interakcija može pomoći da se uzrok ranije razjasni i da pacijent dobije odgovarajuću pomoć.
Tekst je inspirisan dostavljenim člankom „Arzneimittel als Übeltäter“, autorice dr. Kathrin Friedrichs, PTAheute, broj 20/2025, uz dodatnu provjeru stručnih podataka.